samedi 27 juin 2020

Sa w panse a ak sa ki verite a se pa menm bagay


Èske sa pa konn rive w souvan w santi w ta pale, kraze, brize e menm ekspoze w anfas nenpòt danje lè w santi w gen rezon? Ou konn abitye asiste vwazinay nan zòn ou k ap joure. Yo tèlman panse sa y ap di yo se verite, yo anime katye a nan fè bri. 

Bon, èske w pa abitye patisipe nan deba, politik, espòtif oswa biblik, epi gen yon ide ki vin nan tèt ou. Pou ou, se sa l ye menm. Pa gen dout. Pa mande Bondye si gen lòt moun k ap sipòte w, deba tou kraze paske w p ap dakò pèdi. Se nòmal. Sa w santi a se yon konfizyon w genyen ant sa w panse ak sa ki verite. Ou ka korije sa si w byen li tèks sa.

Mwen pote yon ide pou ede w fè diferans sa: 

"Panse w pa toujou verite"

Panse se yon aktivite ki fèt nan lespri w. Entèlijans ou, konesans ou fè w ap reflechi sou sa ou aprann nan. W ap imajine kisa ki lakoz sa w wè a, sa w te konn wè e sa ki ta dwe fèt. Se tout refleksyon sa yo ki pral ba w enpresyon ou konprann sa k ap pase a. Ou nan faz imajinasyon, se pa reyalite. 

Imajinasyon w se kapasite w genyen nan lespri w pou w kreye e envante. Ou wè sa yon lòt pa wè epi w di se sa l ye san w pa gen prèv. Gen yon bann imaj ki pa reyèl k ap pase nan lespri w. Genyen tou ki te ka rive lontan, se kòmsi w ap reviv yo. 

Si yo te fè w sibi yon abi, ou te wè yon vòl, yon krim, ou te konn tande yon vwa, ou te viv bon moman, tout sa sifi pou kreye nan lespri w pakèt imaj ki ka menm fè w anvi fou, kouri e pote akizasyon. 

Blaise Pascal te di: imajinasyon se mèt erè ak foste. Sa vle di, majorite erè ou fè sot nan lespri w. Ou panse sa w santi a se sa, epi w eseye ou echwe. Sa yo di w la sanble vrè, ou kwè l epi defann li. Pou Blaise, imajinasyon se yon gwo pwisans, yon enmi larezon. Nan plas bon sans, ou reyaji ak emosyon. 

Pou n evite ale pi lwen, ann defini verite. Nan relijyon ak filozofi, yo defini konsa: koyerans ki genyen ant ide w la, imajinasyon w lan, panse w la ak sa w ka wè a, touche a. Se sa ki fè gen moun ki pa kwè Bondye egziste paske yo pa ka wè l.Kidonk, Bondye se pwodwi yon imajinasyon. Friedrich pral di: Bondye mouri. Poutan, pou Dostoïevski, si Bondye pa egziste tout bagay ka fèt. 

Kidonk, tout sa w pa ka pwouve, montre pa oswa poko verite. Se nan lespri w sa ye, ou menm ki panse l, men l pa fòseman verite. Pa mande si Bondye egziste, van ak kouran egziste menmsi yo envizib. 

Alò, èske w pa abitye patisipe nan deba, politik, espòtif oswa biblik, epi gen yon ide ki vin nan tèt ou. Pou ou, se sa l ye menm. Pa gen dout. Pa mande Bondye si gen lòt moun k ap sipòte w, deba tou kraze paske w p ap dakò pèdi. Se nòmal. Sa w santi a se yon konfizyon w genyen ant sa w panse ak sa ki verite. Ou ka korije sa si w te byen li tèks sa a.

JDE
Jis like paj sa a si w te apresye tèks sa a: http://www.facebook.com/101330594943964?referrer=whatsapp

ATITID NOU ANFAS PWOBLÈM YO

Atitid ou, anfas yon pwoblèm, se fason ou 
konpòte w, mennen tèt ou, dispozisyon w pran lè li deklare. Daprè sitiyasyon an, matirite w ak etadam ou, ou ka reyaji emosyonèlman oswa rezonableman lè w devan reyalite a. 

Annou wè 7 fason nou ka reyaji lè gen pwoblèm. 

1. Atitid yon pwovokatè 

Se ou menm ki pwovoke pwoblèm nan akoz 
yon sitiyasyon kèlkonk. Ou kreye li pou nwi lòt moun oswa pou defann tèt ou. 

- Chofè a pakin machin li an nan mitan wout la
- Ti gason vwazin nan kase ponyèt li
- Twa vòlè kase kay matant mwen an

2. Atitid yon obsèvatè

Ou gade pwoblèm nan nan tout eleman li yo :
koz ak konsekans li. Ou pa entèvni pou patisipe oswa bay yon solisyon.

- Jonas wè kilès ki gen rezon men l pa di anyen
- Ou kwaze bra w ap gade de (2) timoun k ap goumen

3. Atitid yon meprizan 

Ou konnen pwoblèm nan men li pa enpòtan 
pou w pale de li alewè pou w ta pwopoze yon solisyon. Ou montre w trè endiferan e ou ka menm ridikilize pwoblèm sa. 

- Pil fatra ki nan ri w la pa di w anyen
- Yon moun ki bezwen sekou w, ou refize l sa
- Okenn pwoblèm nan zòn ou an pa entèpele w

4. Atitid yon akizatè

Lè gen yon pwoblèm, ou chache moun ki 
koupab la pou w pa montre w konsène. Poutan, anpil fwa, ou se youn nan responsab yo dirèkteman oswa endirèkteman. Moun ki gen atitid akizatè yo renmen bay eskiz. 

- Ri nan zòn an chaje fatra : meri a ki pa fè travay li.
- Zòn ou an pa gen sekirite : leta ki responsab
- Ou pa jwenn travay : peyi a pa ofri w anyen

5. Atitid yon reziye

Ou reziye w devan pwoblèm nan, ou aksepte sa w jwenn nan, sa w wè a san chache aji pou w chanje sa. Pou ou, se konsa sa te ye, konsa l dwe ye, ou pa gen anyen pou wè nan sa. 

- Bondye ka chanje sa. 
- Se konsa l ye depi lontan. 
- Ri a pa gen anyen, li pa bezwen netwaye. 

6. Atitid yon pwofitè 

W ap chache pwofi ki nan pwoblèm nan 
sèlman san sousye de koz li yo ak viktim yo. Pou ou, nenpòt chemen ou pase a bon, depi li ba w sa w t ap chache a. Ou se yon aktè tou, men aksyon w yo se pou tire benefis pou ou oswa pou yon gwoup kontrèman ak aktè a pou l rezoud li oswa anpeche l. Pwofitè yo renmen tout lòt atitid yo sof pa aktè a.

- M pral òganize yon jounen netwayaj ak pati politik mwen an, ONG m nan, asosyasyon m nan.
- Peyi a lòk, m ap monte tout pwodwi yo.
- M byen kontan pa gen kouran, m ap byen fè kòb mwen nan rechaje aparèy.

7. Atitid yon aktè

Sigmund Freud te di : « Nan kòmansman, se 
aksyon ki te genyen » pou fè nou sonje se ak aksyon Bondye te kreye tout bagay: « Nan kòmansman, Bondye te kreye syèl la ak latè a. » (Jenèz 1.1). Voltaire pral di : « N ap viv pou n fè aksyon ». Konsa, atitid yon aktè fas ak pwoblèm yo se poze aksyon pou rezoud yo. 

- M pral motive kèk jèn parèy mwen pou ramase (metòd kiratif)
- Nou pral netwaye kannal yo avan lapli a tonbe pou evite inondasyon (metòd prevantif)

Koulye a ou fin konnen 7 atitid yon moun ka 
genyen fas ak yon pwoblèm, gen de (2) bagay enpòtan pou w fè :

1. Idantifye ki atitid ou genyen fas pwoblèm 
yo
2. Aprann konnen kòman ou ka patisipe nan 
chanjman nan ou, nan fanmi w, nan kominote w

JDE

6 ETAP POU W ABÒDE YON PWOBLÈM AK POZITIVITE

Annou fè listwa!


Ou abiye jan w vle. Ou kale kò w, ou met rad ou vle e w fè sa w vle ak cheve w, gason ou fanm. 

Poukisa w rele kretyen a  tèt mare paske l chwazi kenbe kò l ak menm libète w genyen an?

Mwen pou yon sosyete kote rasta pa dwe gen pwoblèm nan je yon tèt kale. Chak moun gen dwa pou yo itilize kò yo jan yo vle. Nòmalman, m t ap toujou swete w fè l menm jan ak mwen. Men sa dwe rete nan yon swè, li pa dwe yon obligasyon ni m pa dwe jije w sou sa. 

Pou n konstwi yon sosyete kote dwa tout moun respekte, li enpòtan pou n divòse ak tout eskiz e rapèl k ap fè n regrese. 

M pa gen pwoblèm ak ou si w pa vle aksepte Jezi men pinga w wè m mal paske m ap sèvi l. Se kòmsi w pa vle m di w konvèti epi ou menm w ap rale m vin jwenn ou. Tankou, se pa w la ki pi bon. Se menm bagay la ki fèt lè nou youn ap choute sou lòt. 

Preche levanjil ta dwe senp. M gen anpil zanmi m konn pataje moso Labib ak yo san li pa aksepte Kris epi nou fini, nou kontinye zanmi. Gen twòp faktè ki lye nou nan yon kominote pou n kite yon sèl ap detwi nou: relijyon. 

Si n ap swiv mwen byen, m sipòte tout sa m kapab, san bezwen konnen si moun sa a se kretyen, vodouyizan, renmen, plase, marye, divòse. Chwa pou m ede kominote m pa chita sou kwayans yon moun, li chita sou entansyon pou m fè byen. Toutfwa, si byen sa a m ap fè a ka fè m pèdi moral kretyen mwen, m ap kite l.

M p ap kondane w pou fimen, alkòl, vodou, elt, men nan oken ka ou pa ka ankouraje m ni fòse m fè l. Lè m gade w, m pa wè fimè a, alkolik la ni sèvitè lwa a. Dabò, m wè yon kreyati Bondye tankou m, yon pechè tankou m, yon ayisyen tankou m ki ka vin sa l vle ye demen. Dayè...

M leve nan fanmi vodou. Grangranigrann mwen te manbo. M raple m se jis nan laj 19 lane yo konsa m te deside m pa pral kay bòkò ankò. M gen souvni plizyè fwa manman m konn al wè houngan ak mwen pou maladi. M pa ka konte konbyen fwa m manje kay Djeve, Wilbè, Fènan e kay Grann mwen nan manje lakou, latounen, gerizon anba peristil. Fòk mwen ta ekri yon liv pou m esplike istwa m nan koze vodou depi lè m piti rive 18-19 lane. Sa vle di m konnen anpil koze. 

Jounen jodi a, jèn ki fèt an lan 2000 yo pa konn anyen nan sa ki te konn pase Lyankou lè bòkò yo ap fete, chanpwèl. Nan Monkamèl, Djeve p ap pa voye plizyè gode degouden, dis kòb anlè pou timoun ramase. Koulye a, nou jèn jan, nou demwazèl, nou gen telefòn, nou eklere. Lontan, la a, nan Lyankou,...m p ap pale. 

Se pou m di w orijin nou pa diferan. Se la a nou tout soti depi w se vrè pitit Lyankou. Kidonk, levanjil pa ka divize nou sou plan sosyal, ekonomik ak edikatif. E li pa ta dwe posib menm sou plan politik. Se istwa nou nou pa konnen ki fè nou ka kite politik vin antre nan mitan nou e fè n dozado. M pa t leve jwenn kilti sa isit la. 

Lontan, te gen plizyè lakou: Mapou, Desten, Djeyis, Chalestan, Fènan, elt. Nou te toujou rankontre nan foutbòl, jwèt mab, domino, bann rara, pike diri. Pi gwo abiman nou se te chòt oswa eslip pou gason, kilòt pou timoun e wòb pou demwazèl. Konsa tou, si w se gason, ou ka gen yon mayo anwo do w. Se nan pita nèt ou te konn met sandal. M a gentan vin ak lòt koze.

Pou koulye a, m ta renmen tout jèn k ap grandi yo aprann listwa Lyankou anba bouch granmoun pou n pa kite relijyon ak politik divize nou. Annou toujou wè enterè Lyankou avan tout bagay. Sinon, se nou ankò k ap detwi l. 

Randevou a kase soti 12 pou rive 16 jiyè 2020, live sou Facebook, pou m pote yon bouyon enfòmasyon pou ou sou Lyankou nan tèt kole ak plizyè lòt pitit kay la ki te la. 

Si nou vle develope lakay nou, ann pa fè biznis, mizik, etidye, politik, bati kay ak legliz sèlman. Annou fè listwa. 

JDE

Senk (5) rezon ki fè tèt ansanm pa bay rezilta

|LIDÈCHIP 

Plis n ap aji san reflechi se plis aksyon nou yo p ap pote fwi. N ap swe, bouke, bay tout enèji pou anyen. Poutan, nou gen ase fòs pou n goumen, nou gen volonte men eksperyans montre nou manke anpil bagay pou n pote laviktwa menm lè nou met tèt ansanm.

M ap pataje 5 nan tèks sa a pou ou menm k ap li ka wè lòt yo.

1. Nou youn pa fè lòt konfyans

Konfyans se baz tout inyon k ap pote fwi. Se sa k fè m santi m ansekirite lè m met ansanm ak ou pou n travay. Malerezman, malgre nou ansanm, nou youn ap doute sou entansyon lòt, nou pè pou yo pa twonpe nou. Dout sa a ka soti nan jijman nou fè de pase alye nou yo, swa paske yo te echwe. Yon echèk pa defini defèt total. Okontrè, se sa ki bay eksperyans. Pou n rive ansanm, fòk nou ka padone sa ki te pase yo, sinon rankin ka kraze plan nou genyen an. Si gen dout, nou dwe chita pou n regle tout sa ki ka kreye dout. Sinon, tèt ansanm nou se yon lòt fòm divizyon.

2. Nou pa met tèt ansanm nan solidarite

Si n ap batay ansanm, nou youn dwe ede lòt. Pa ka gen vrè inite si m ap soufri pandan w ap rejwi. Vant ou plen, m grangou. Ou chaje privilèj, mwen m ap mande. Si se konsa, tèt ansanm nou an p ap dire ni pote fwi paske gen inegalite antre nou. M p ap pa ka kenbe paske m pa fòs ou genyen. Nou gen dwa pa gen menm resous men pandan tèt ansanm nou an, fòk nou youn sipòte lòt.

3. Nou pa met tèt ansanm nan renmen

Trè souvan, nou youn pa renmen lòt. Sa te fè n pa t janm dyaloge. Men, pou w atenn yon objektif, ou vle mete avèk enmi w. Otomatikman, nou nan ipokrizi paske se pa kè nou ki ini vre. Okontrè, si nou te renmen alye nou yo, konba n ap fè yo te gendwa pa t posib. Nou t ap defann yo, yo pa t ap vyole dwa yo jis pou n ta bezwen goumen pou fè respekte l. Si nou te konn panse e aji pou n manje ansanm, nou pa t ap bezwen goumen pou grangou. Renmen t ap gentan rezoud pwoblèm sa.


4. Nou pa met tèt ansanm pou nou youn pwoteje lòt

Se pa lè nou andanje pou n wè nesesite met tèt ansanm. Nou youn te dwe sekirite pou lòt avan. E malgre sa pa t konsa, si n deside ini nou, li dwe posib. Ou gen parapli pou  w evite mouye nan lapli, li pa genyen. Lè li andanje, ou pa pote l sekou. Ou gen mwayen pou w jwenn swen sante, li pa genyen. Tèt ansanm nou pa ka pote fwi.


5. Nou tout bezwen dirije

Depi gen omwen twa moun ki met tèt ansanm, fòk gen yon lidè. Depi gen yon lidè, fòk li gen moun pou l dirije. Nou tout pa ka lidè prensipal men nou chak gen yon pwen fò k ap itil nan lit la. Esansyèl la se atenn objektif la. Si nou met tèt ansanm pou n ka dirije, se pa chanjman nou vle tout bon paske se divizyon ki lakoz lidè yo pa ka bay rezilta. Yon sistèm pa yon wobo. Se yon seri eleman ki la pou n itilize pou bay rezilta. Rezilta a se prèv nou byen oswa mal itilize l.

Tèt ansanm se yon nesesite pou tout batay k ap fèt pou kolektif la, men si nou youn pa fè lòt konfyans, nou pa solidè, nou youn pa renmen lòt, nou youn p ap pwoteje lòt e nou tout bezwen dirije, nou p ap janm pote yon viktwa ki dire e benfik pou nou tout.

JDE


vendredi 26 juin 2020

Être tien ou mourir



À mesure que le temps passe 
Je me rends compte 
Que ta présence me fait défaut 
C'est un crime 
C'est anormal 
C'est la fin de ton monde 
Dans mon existence 

Pardon d'avoir cru 
Qu'il me suffisait le soleil 
Pour éclairer ma journée 
Je me suis laissé aller 
Par le vent de cette folie 
Qui rongeait ma fierté 
À l'insu de ma soif de t'aimer

Reviens
Mes yeux sont ouverts 
Ne me dis pas qu'il est trop tard
Reviens
Maintenant, je comprends 
Et je suis prêt à payer le prix 
Quitte à devenir prisonnier de tes mépris

Ma vie manque de tes secondes
Pour calculer ses minutes 
Elle manque de tes sourires 
Pour ravoir son sens 
Ton départ a été tel un séisme 
Qui a fissuré les quatre murs de mon coeur 
Il n'en reste que les décombres 

Point besoin de me conduire 
Au tribunal de tes raisons
Car ma chasse est prise en flag
Et ma conscience connait déjà la sentence 
Alors, hâte-toi d'en prendre ta revanche 
Te rester l'unique est ma seule requête 
Que je vive libre avec toi ou mourir 

JDE

Leve pou w travay

Gen kèk desepsyon y ap ba w ou pa ka pran yo anliy ni nan absans ou. Se fasafas pou w tande l. Kit w ap kriye, sezi ou tranble, se pou w rete la, de je w nan je moun k ap pale a pou w pa janm bliye jou sa, kote sa, lè sa a e jan yo t ap trete w tankou anyen. 

Pa sèlman pran plezi nan tande felisitasyon, bèl pawòl. Se pou w mare senti w pou w tande blam tou. Gen desizyon w pral pran nan vi w gras ak kèk repwòch. Gen leson w ap pran se gras ak kèk erè ou fè pou w pa janm oze reyaji konsa, reflechi konsa, pale konsa. 

Li posib pou se fyète moun ki rich e popilè yo ki motive w sèlman. Nan panse w, yo te leve yon bon maten epi yo jwenn yon ja devan pòt yo san travay. Ou ka imajine bèl mwayen w wè vwazen an genyen an se nan lavi fasil li fè l jis ou di se pa anyen, m ka fè l tou. M a rive tou. Wi, w a rive tou men pinga w panse se konsa l te rive. 

N ap viv nan yon sosyete kote egoyis anjandre barikad pou lajenès. Si w pa vle vann diyite w, 14 lane lekòl ou oswa 4 a 5 lane etid inivèsitè w la ou p ap fè okenn pa, okenn bras, okenn pwogrè. Sa fè, tchik jèn ou wè ki pase yo se krèm nan, ti ma a, ti gout la. Respekte yo, lapriyè pou yo, swiv yo. Yo pa enmi w. Si w wè yo pa ka lonje men ba w pa gen rankin kont yo paske manzè lavi tèlman fwete yo, yo pè antre nan wonn pou yo pa viktim. 

Ou gen 2 pye, yon sèvo, 2 men, 2 grenn je ak 2 zòrèy, itilize yo pou w jwenn sa w ap chache a nan bon kondisyon. Mache chache, touche tout sa w jwenn, fè tèt ou travay, gade reyalite a epi retire konplèks, tande moun ki pi gran, ki konnen, ki gen sajès pou w konn kòman lavi taye banda. 

Gen moun ki rive nan vi yo gras ak yon metye yo te aprann, gen lòt se gras ak bon zanmi, bon fanmi. Konsa tou, genyen se desepsyon yo te pran ki te fè yo dekouvri valè libète yo. Alo? Ou toujou la? W ap tande m? Ou konprann? 

Lè w konprann opòtinite w ka pwofite nan fè fas ak move sitiyasyon nan lavi w, w ap wè wout pou w pran pou w reyisi a e petèt ou va remèsye moun ou te panse ki t ap desann ou an, ki pa t respekte w la. 

Si w la toujou,  sa vle di echèk poko mete w K.O. Leve pou w travay! Ou dwe reyisi!

JDE

Cinq versets qui prouvent que Jésus était venu pour tous.


Nombreux sont ceux qui disent que Jésus n'a pas été envoyé aux africains et, conséquemment, aux haïtiens. S'ils ont des arguments pour le prouver, il y a des textes bibliques pour tuer leurs arguments et faire jaillir la lumière afin de sauver les victimes de ce mensonge largement répandu sur les réseaux sociaux. 

Voici donc cinq (5) des versets qui prouvent que Jésus a été envoyé à tout le monde. 

1. Gn 1:1 Au commencement, Dieu créa les cieux et la terre.

Assure-toi que tu es sur une autre planète n'ayant pas été par Dieu avant de croire qu'il n'a pas envoyé son Fils te sauver du péché de tes ancêtres, à savoir Adam et Ève. 

2. Jn 3:16 Car Dieu a tant aimé le monde qu'il a donné son Fils unique, afin que quiconque croit en lui ne périsse point, mais qu'il ait la vie éternelle.

Dieu n'a pas aimé un continent ou une nation, il a aimé le monde regroupant toutes les nations. Alors, si tu as choisi de périr au lieu d'avoir la vie éternelle, ce n'est pas la faute de Dieu ou de Jésus. 

3. Mc 16:15 Puis il leur dit: Allez par tout le monde, et prêchez la bonne nouvelle à toute la création.

Dans la mission qu'il a confiée à ses disciples avant son ascension, Jésus n'a pas séléctionné un continent ou les pays des blancs. Il leur a dit de se rendre par tout le monde pour prêcher l'évangile. Alors, si tu n'es nulle part dans le monde, tu as mille raisons de croire que Jésus était venu pour les blancs. 

4. Lc 24:47 et que la repentance et le pardon des péchés seraient prêchés en son nom à toutes les nations, à commencer par Jérusalem.

Il fallait commencer par un endroit et puisque Jérusalem était le centre de l'histoire, Jésus leur a dit de commencer par là, de même que cela aurait pu être en Espagne ou au Mali. Bon, je pense que si tu acceptes pas Jésus pour te sauver, cela prouve que tu as entendu le message. Et c'était l'objectif de Jésus. Quant à ton salut, cela revient à toi seul.

5. He 9:27 Et comme il est réservé aux hommes de mourir une seul fois, après quoi vient le jugement,

Je te présente Socrate en plein syllogisme: "Tous les hommes sont mortels, Socrate est un homme, donc Socrate est mortel." Majeur: Tous les hommes sont pécheurs. Mineur: Tu es un homme. Conclusion: Donc, tu es un pécheur. Alors, ne crois pas que le jugement que parle la Bible ne te concerne pas parce que tu es noir ou blanc. 

Crois-tu malgré tout que Jésus n'a pas été envoyé à tout le monde? Sinon, c'est ton choix. Si oui, repens-toi.

JDE

On n’est jamais trop jeune pour servir Dieu

  1 Samuel 2.22-26 22  Or Héli était fort vieux, et il apprit tout ce que faisaient ses fils à tout Israël, et qu’ils couchaient avec les ...